Europski odbor za zaštitu podataka donosi smjernice za izračun upravnih novčanih kazni i smjernice za upotrebu tehnologije prepoznavanja lica pri izvršavanju zakonodavstva

Bruxelles, 16. svibnja – Europski odbor za zaštitu podataka donio je nove smjernice za izračun upravnih novčanih kazni kojima se usklađuje metodologija koju primjenjuju tijela za zaštitu podataka. Smjernice uključuju i usklađene „polazne točke” za izračun novčane kazne. Razmatraju se tri elementa: priroda povrede, težina povrede i prihod poduzetnika.

Predsjednica EDPB-a Andrea Jelinek izjavila je: „Tijela za zaštitu podataka u cijelom EGP-u odsad će primjenjivati istu metodologiju za izračun novčanih kazni. Time će se potaknuti daljnje usklađivanje i transparentnost prakse tijela za zaštitu podataka pri izricanju novčanih kazni. Posebne okolnosti predmeta uvijek moraju biti odlučujući čimbenik, a tijela za zaštitu podataka imaju važnu ulogu u osiguravanju da je svaka novčana kazna učinkovita, proporcionalna i odvraćajuća.”

U smjernicama je utvrđena metodologija izračuna u pet koraka. Prvo, tijela za zaštitu podataka moraju utvrditi odnosi li se dotični predmet na jedan ili više slučajeva postupanja koje se može sankcionirati te jesu li doveli do jedne ili više povreda. Svrha je razjasniti mogu li se novčanom kaznom kazniti sve povrede ili samo neke od njih.

Drugo, tijela za zaštitu podataka moraju se oslanjati na polaznu točku za izračun novčane kazne, za koji Europski odbor za zaštitu podataka osigurava usklađenu metodu.

Treće, tijela za zaštitu podataka moraju razmotriti otegotne ili olakotne okolnosti koje mogu povećati ili smanjiti iznos novčane kazne, a koje Europski odbor za zaštitu podataka dosljedno tumači.

Četvrti je korak utvrditi zakonske gornje granice novčanih kazni kako je utvrđeno u članku 83. stavcima od 4. do 6. Opće uredbe o zaštiti podataka i osigurati da se ti iznosi ne premaše.

U petom i posljednjem koraku tijela za zaštitu podataka moraju analizirati ispunjava li izračunani konačni iznos zahtjeve učinkovitosti, odvraćanja i proporcionalnosti ili su potrebne daljnje prilagodbe iznosa.

Smjernice su važan dodatak okviru za postizanje bolje suradnje među tijelima za zaštitu podataka u prekograničnim predmetima, što je strateški prioritet Europskog odbora za zaštitu podataka.

O smjernicama će se provesti javno savjetovanje u trajanju od šest tjedana. Nakon javnog savjetovanja donijet će se konačna verzija smjernica, uzimajući u obzir povratne informacije dionika, a sadržavat će i referentnu tablicu s nizom polaznih točaka za izračun novčane kazne, u skladu s težinom povrede i prihodom poduzetnika.

Europski odbor za zaštitu podataka donio je i smjernice za upotrebu tehnologije prepoznavanja lica pri izvršavanju zakonodavstva. Riječ je o smjernicama za uvođenje i upotrebu tehnologije prepoznavanja lica upućenima zakonodavcima EU-a i nacionalnim zakonodavcima, kao i tijelima za izvršavanje zakonodavstva.

Predsjednica Europskog odbora za zaštitu podataka Andrea Jelinek izjavila je: „Iako moderne tehnologije donose koristi tijelima za izvršavanje zakonodavstva, kao što je brza identifikacija osumnjičenika za teška kaznena djela, one moraju ispunjavati kriterije nužnosti i proporcionalnosti. Tehnologija prepoznavanja lica neodvojivo je povezana s obradom osobnih podataka, uključujući biometrijske podatke, i predstavlja ozbiljan rizik za prava i slobode pojedinaca.”

Europski odbor za zaštitu podataka naglašava da bi se alati za prepoznavanje lica trebali upotrebljavati samo strogo u skladu s Direktivom o zaštiti podataka pri izvršavanju zakonodavstva. Nadalje, takvi bi se alati trebali upotrebljavati samo ako je to nužno i proporcionalno, kako je utvrđeno u Povelji o temeljnim pravima.

U smjernicama Europski odbor za zaštitu podataka ponovno poziva na zabranu upotrebe tehnologije prepoznavanja lica u određenim slučajevima, kao što je zatražio u Zajedničkom mišljenju EDPB-a i EDPS-a o prijedlogu Akta o umjetnoj inteligenciji. Točnije, Europski odbor za zaštitu podataka smatra da bi trebalo zabraniti:

• daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca na javno dostupnim mjestima;
• sustave prepoznavanja lica kojima se pojedinci na temelju biometrijskih podataka kategoriziraju u skupine prema etničkoj pripadnosti, rodu, kao i političkoj ili spolnoj orijentaciji ili drugim osnovama za diskriminaciju;
• tehnologije prepoznavanja lica ili slične tehnologije za izvođenje zaključaka o emocijama pojedinaca;
• obradu osobnih podataka u kontekstu izvršavanja zakonodavstva koja bi se temeljila na bazi podataka popunjenoj masovno i neselektivno prikupljenim osobnim podacima, npr. „ekstrakcijom” fotografija i prikaza lica dostupnih na internetu.

O smjernicama će se provesti javno savjetovanje u trajanju od šest tjedana.

EDPB_priopćenje za medije_2022_07